Arhive kategorije: Putovima Karmela i Božjeg Milosrđa

Nastavljaju se večeri euharistijskih klanjanja u pripravi za misiju uspostave Trajnog euharistijskog klanjanja

Nakon prvog tjedna euharistijskih slavlja i klanjanja u crkvi sv. Josipa u Dubrovniku u pripravi za misiju uspostave Trajnog euharistijskog klanjanja i u ovom tjednu, od 10. do 15. rujna, nastavljaju se večeri euharistijskih klanjanja na istom mjestu u 20.00h. U ovom tjednu nema slavlja Svete Mise, nego je samo klanjanje u 20.00.

Ovdje možete pogledati kako je bilo prošli tjedan i poslušati audio snimke nekoliko večeri. Pozivamo vas da se pridružite i u ovom tjednu:

http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=6209:tjedan-euharistijskih-slavlja-i-klanjanja-u-crkvi-sv-josipa-na-putu-prema-trajnom-klanjanju-u-dubrovniku&Itemid=466

Poziv mladima na Trajno Euharistijsko Klanjanje: https://drive.google.com/open?id=1_JNo1QyzejWCtnKWc3apgAdxIv1itg51

Poslanje Crkve i Trajno Euharistijsko Klanjanje: https://drive.google.com/open?id=1r-_LWgo7mnN-Gbx4khdy70ui3jc6Jw9r

Poklonstvo, slavljenje, prastanje, iscjeljenje: https://drive.google.com/open?id=1Hs1QqUofnyW73XOanoa4O4Dj6hI1W2wI

Cilj ovih euharistijskih okupljanja je priprema za misiju uspostave Trajnog euharistijskog klanjanja u Dubrovniku koja će u užem smislu započeti za nekoliko mjeseci. P. Justo svaku večer predvodi meditativne molitve pred Presvetim Sakramentom u kojima vjernicima približava značenje i plodove štovanja Presvete Euharistije i drugovanja s Euharistijskim Isusom. Na kraju klanjanja podjeljuje se pojedinačni blagoslov Presvetim Sakramentom svakom prisutnom sudioniku. Pozivamo na ova okupljanja sve štovatelje Presvete Euharistije, a osobito one koji imaju poticaj uključiti se u buduće Trajno euharistijsko klanjanje kao dežurni i(li) kao koordinatori.

Dosad je p. Justo o Trajnom euharistijskom klanjanju govorio na duhovnoj obnovi za mlade u dubrovačkoj katedrali u srijedu 29. kolovoza 2018., na Redovničkom danu u Dubrovniku u subotu 1. rujna 2018. te zainteresiranima za sudjelovanje u organizaciji i provedbi klanjanja u nedjelju 9. rujna.

Na ovoj poveznici možete pročitati što je ranije već objavljeno na našim stranicama o ovoj temi: https://karmelbm.wordpress.com/2018/03/01/mjesta-danonocnih-klanjanja-duhovna-sredista-za-duhovnu-preobrazbu-naroda/

Ovdje pak možete dobiti više informacija o nakani uspostave Trajnog euharistijskog klanjanja, kao i prijavnicu i kontakt ako već sada imate poticaj prijaviti se za dežurstva i(li) koordinaciju. Ukoliko niste sigurni u vrijeme u kojemu ćete biti slobodni preuzeti obvezu dežurstva možete se svejedno prijaviti, navodeći bar približno i opisno na koji način biste se mogli uključiti.

Neka je hvala, slava i čast Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu, sada i u vijeke vjekova. Amen!

 

Oglasi

Tjedan euharistijskih slavlja i klanjanja u kapeli sv. Josipa u Dubrovniku – priprema za misiju uspostave Trajnog euharistijskog klanjanja

U tjednu od 3. do 8. rujna u kapeli sv. Josipa u dubrovačkom starom Gradu održavaju se euharistijska slavlja u 20.00 sati i nakon njih euharistijska klanjanja koja predvodi p. Justo Lofeudo iz Družbe Misionara Presvete Euharistije iz Francuske.

Cilj tih euharistijskih okupljanja je priprema za misiju uspostave Trajnog euharistijskog klanjanja u Dubrovniku koja će u užem smislu započeti za nekoliko mjeseci. P. Justo svaku večer predvodi meditativne molitve pred Presvetim Sakramentom u kojima vjernicima približava značenje i plodove štovanja Presvete Euharistije i drugovanja s Euharistijskim Isusom. Na kraju klanjanja podjeljuje se pojedinačni blagoslov Presvetim Sakramentom svakom prisutnom sudioniku. Pozivamo na ova okupljanja sve štovatelje Presvete Euharistije, a osobito one koji imaju poticaj uključiti se u buduće Trajno euharistijsko klanjanje kao dežurni i(li) kao koordinatori.

Dosad je p. Justo o Trajnom euharistijskom klanjanju govorio na duhovnoj obnovi za mlade u dubrovačkoj katedrali u srijedu 29. kolovoza 2018. i na Redovničkom danu u Dubrovniku u subotu 1. rujna 2018.

Na ovoj poveznici možete pročitati što je ranije već objavljeno na našim stranicama o ovoj temi: https://karmelbm.wordpress.com/2018/03/01/mjesta-danonocnih-klanjanja-duhovna-sredista-za-duhovnu-preobrazbu-naroda/

Ovdje pak možete dobiti više informacija o nakani uspostave Trajnog euharistijskog klanjanja, kao i prijavnicu i kontakt ako već sada imate poticaj prijaviti se za dežurstva i(li) koordinaciju. Ukoliko niste sigurni u vrijeme u kojemu ćete biti slobodni preuzeti obvezu dežurstva možete se svejedno prijaviti, navodeći bar približno i opisno na koji način biste se mogli uključiti.

Neka je hvala, slava i čast Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu, sada i u vijeke vjekova. Amen!

 

Interecclesias – slavlje zajedništva u Kristu

Zbog neprihvaćanja uslijed međusobnih različitosti ljudi mogu biti otuđeni čak i kad te različitosti ne skrivaju u sebi ništa loše, ali postoji i drugačiji put na kojemu ljudi u različitostima vide potencijal uzajamnog obogaćenja te se u njima još više zbliže. Interecclesias (u slobodnom prijevodu Među Crkvama) u sebi nosi ideal onoga drugog puta, i to na temelju snage Duha Svetoga koji božanskom ljubavlju različite članove Crkve i različite mjesne Crkve diljem svijeta spaja u mozaik zajedništva.

Nadahnuće izvire iz onog poticaja koji je preko svetog Ivana Pavla II. pokrenuo Svjetske dane mladih i razvija se od prošle godine kad su mladi pripadnici katoličkog pokreta “Regnum Christi” pod vodstvom patra Artura Diaza, LC, kapelana Samostana Utjelovljenja bosonogih karmelićanki iz Avile, boraveći desetak dana u Latviji i ugošćujući ove godine Latvijce u Španjolskoj, nastavili njegovati međunarodno crkveno zajedništvo. Ove godine mladi Španjolci poželjeli su doći u Hrvatsku i mi iz Karmela Božjeg Milosrđa, podržani velikodušnim srcima naših mahom mladih prijatelja, radosno smo im pokazali ono najljepše od Hrvatske što smo mogli. Bilo nam je to posebno drago iz razloga što nas iz karmelske obitelji sa Španjolskom povezuju snažne duhovne veze posredstvom svete Terezije Avilske i svetoga Ivana od Križa, a Interecclesias nam je pomogao otkriti kako osim tih veza postoje i brojne druge.

Zbližavajuće djelovanje Duha Svetoga osjetilo se prije svega u zajedništvu molitve, osobito one sakramentalne. U euharistijskim slavljima i klanjanjima i u slavlju sakramenta pomirenja svi su se osjećali kod kuće usprkos različitosti jezika, brzine moljenja i pjesama kojima izričemo svoje osjećaje prema Isusu. Duh nas je ujedinjavao po odanosti Blaženoj Djevici Mariji i Svetcima, po istom nauku Crkve, istoj odanosti Papi – principu katoličkoga jedinstva. Prepoznavao se zajednički žar prema evangelizaciji i prema ugrađivanju prijateljstva s Isusom u mladenačke živote, usprkos zahtjevnosti uslijed suvremenih izazova. Duh Sveti ulijevao je snagu i volju za intenzivni ritam događanja po velikoj vrućini, za trajno obnavljanu ljubaznosti, poniznost i poučljivost koje smo, ne bez poteškoća, prepoznavali kao bitne darove Duha Svetoga za opstojnost i rast zajedništva. Tako su se španjolska i hrvatska trobojnica polako sve složnije vijorile na istom jarbolu:

Trobojnica - bandera - ESPANA (Spanjolska - HRVATSKA (Croacia).jpg

Okrjepljujuće je djelovalo prisjećanje na Svetce iz naših prošlosti i na Božju proslavu kroz podvige preko kojih je po našim precima sačuvao naše domovine pred brojnim prijetnjama, osobito onom islamskom i komunističkom. Prolazeći pored nebrojenih turista ponajprije kao hodočasnici rasla je u nama želja da na sadašnje, možda još opasnije prijetnje, odgovaramo snagom Evanđelja i svetosti.

Nemamo nakanu ovdje prepričati sve detalje bogatog programa, već samo prenijeti neke naglaske, počevši od zainteresiranog i radosnog (premda ne lakog :)) dolaska nadalje:

Nastavi čitati Interecclesias – slavlje zajedništva u Kristu

Blagdan svete Terezije Benedikte od Križa (Edith Stein), suzaštitnice Europe

9. lipnja se u liturgijskom kalendaru Katoličke Crkve obilježava blagdan Svete Terezije Benedikte od Križa (Edith Stein), suzaštitnice Europe.
U Karmelu Božjeg Milosrđa na Koločepu blagdan ćemo obilježiti svečanom službom Večernje u 17:30h te Euharistijskim slavljem u 18:00 sati i euharistijskim klanjanjem nakon njega (brodovi iz Dubrovnika za Koločep: 14:00, 16:30, a povratni u 19:10).

Uz to što je ova svetica ostavila veliki doprinos u filozofskoj misli dvadesetog stoljeća i u kršćanskoj formaciji brojnih slušatelja svojih konferencija i čitatelja svojih djela, ona na temelju svoga karmelskoga poziva i identiteta predstavlja dragocjenu pomoć u približavanju karmelskoj duhovnosti i iskustvu.

Neka nam u ozračju njezina blagdana, dok molimo posebno za milost nove evangelizacije europskog kontinenta, kao poticaj posluže ove njezine riječi:

“Tko se oslobodi svake privezanosti uz vremenita dobra dobiva velikodušnost, slobodu, bistrinu, dubok mir i smireno pouzdanje u Boga.” (http://mudremisli.net/edith-stein-citati-izreke/)

Detalj - ide u smrt

Proslava Gospe Karmelske

Dragi čitatelji, dijelimo s vama nekoliko fotografija s proslave Majke Božje Karmelske i video zapis euharistijskoga slavlja.

Neka vas na putu duhovnog života prati zagovor Blažene Djevice Marije, Majke, Kraljice i Krasote Karmela.

 

 

S djecom u kampu na Šipanu

Koliko vi u danu šutite? Zašto imate crvenu i bijelu boju na križu oko vrata? Što radite? Jeste li oduvijek htjeli biti časna sestra? Zašto ste svećenik?…Ovim i sličnim pitanjima obasula su nas djeca u dječjem kampu na Šipanu gdje smo, 6. srpnja 2018., proveli s njima dan.

U radosti susreta s četrdesetero djece bilo je živo i dinamično. Sestra Maja Pavla je nakon ručka “razbudila” sudionike sa kreativnom pantomimom u kojoj su svi sudjelovali te kroz “bans” o proroku Iliji kratko predstavila poziv u Karmelu Božjeg Milosrđa. Djeca su bila otvorenih srdaca, puna pitanja i rado su slušala svjedočanstva duhovnog poziva.

Poticaj na susret s Milosrdnim Isusom kroz molitvu Krunice milosrđa koju smo ih naučili, bio je lijepi uvod u sakramenat Pomirenja koji je uslijedio te Svetu misu koju je predslavio br. Dražen Marija.

 

 

 

Tko su sveti roditelji svete Male Terezije?!

Za legendarnu sv. Malu Tereziju smo sigurno čuli, ali tko su njezini sveti roditelji?!
Dođite i upoznajte bračni par koji je zajedno proglašen svetima – sv. Louis i sv. Marie-Zelie.
Njihov spomendan koji se slavi 12. srpnja obilježit ćemo kod nas na Kalamoti u sklopu devetnice Gospi Karmelskoj. Imamo tu milost da će Sveci biti među nama i po prisutnosti njihovih svetih moći koje će biti izložene za čašćenje.
Brod Postira plovi iz Dubrovnika u 14 ili 16.30 h, a povratak s Koločepa je u 19.10 h.

Proslava Gospe Karmelske 2018. – priprava i svetkovina

Karmel Božjeg Milosrđa srdačno vas poziva na proslavu Blažene Djevice Marije od Gore Karmela koja se časti kao Majka i Kraljica Karmela, zaštitnica duhovnog života i Zvijezda mora, zaštitnica pomoraca.

Ovogodišnja priprava za svetkovinu Gospe Karmelske odvijat će se na sljedeći način:

nedjelja 8. srpnja, 19.00 – Sveta Misa i pobožnost Karmelskoj Gospi;

ponedjeljak 9. srpnja, 17.30 (spomendan bl. Marije od Propetoga) – sveta Misa s propovijedi, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

utorak 10. srpnja, 17.30 – sveta Misa s propovijedi, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

srijeda 11. srpnja, 17.30 (blagdan sv. Benedikta, suzaštitnika Europe) – sveta Misa s propovijedi, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

četvrtak 12. srpnja, 17.30  (spomendan svetih roditelja sv. Male Terezije: Ljudevita i Zelije Martin) – sveta Misa s propovijedi, čašćenje svetih moći ovog svetog Bračnog para, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

petak 13. srpnja, 17.30  – sveta Misa s propovijedi,  pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

– subota 14. srpnja – nema misnoga slavlja;

nedjelja 15. srpnja, 19.00 – Sveta Misa i pobožnost Karmelskoj Gospi;

 

Na dan svetkovine u ponedjeljak 16. srpnja program je sljedeći:

15.00 – početak molitvenog programa (euharistijsko klanjanje, pobožnosti i mogućnost za svetu Ispovijed);

17.30 svečano euharistijsko slavlje predvodi fra Nikola Leopold Noso, učitelj dominikanskih novaka

Mogućnost primanja Karmelskog Škapulara. Potrebna je poznavati značenje Karmelskog Škapulara i biti spreman na posvetu Gospu. Zato se treba javiti na e-mail: KBMtotaTua@gmail.com i potvrditi spremnost ili doći 16. srpnja u 15.00 na pripravu.

Neka nas po zagovoru majke Marije, milosti pune i naše duhovne voditeljice, pohađa i usmjerava Duh Sveti!

 

Pustinja koja čuva VRT

U subotu 9. lipnja 2018., na blagdana Bezgrješnog Srca Marijina u Karmelu Božjeg Milosrđa na Koločepu održana je duhovna obnova pod nazivom “U vrtu Marijina Srca”.

Dijelimo s vama neke misli iz nagovora toga dana kad smo obnavljali zahvalnost Bogu za dar Majke Marije i obnovili posvetu Njezinu Bezgrješnom Srcu:

Govor o pustinjačkom načinu života ponekad se usko i nedostatno shvati pod samo jednim njegovim vidom, u smislu pustoši, oskudnosti, odricanja. Međutim to je samo kora pustinje, kao ljuska oraha, kao školjka bisernica koji međutim u sebi sadržavaju onaj neizmjerno važniji dio: orahovu jezgru, dragocjeni biser, tj. za Karmel – divnu oazu i duhovni vrt Božje prisutnosti, odraz onoga edenskoga vrta u kojemu se Bog želio šetati s čovjekom za dnevnog povjetarca. 

Šutnja, povučenost i svojevrsno “ogoljenje” koje donosi pustinja – imaju svoj jedini smisao u tome da čuvaju tu nutarnju oazu: srce čisto i slobodno da ga može ispuniti Božja Riječ i prisutnost. Susret s Bogom u tom otkrivenom vrtu duše neizmjerno je bogatstvo i iskustvo koje nas osposobljava za kvalitetnije susrete s ljudima. Ogoljenje koje traži pustinja je pomoć da se zaodjenemo najljepšim odijelom Božje milosti.

Taj vrt je nekad jako zarastao, on može čak postati trnje i šikarje, neprohodan. Čovjek može postati nedostupno ljepota onoga što je Bog stvorio s nakanom da čovjeka razveseljuje, ljepota svega „raslinja“ misli, osjećaja, talenata kojima smo obdareni. U nama može nastati zbrkana šuma mnogo toga dobroga što međutim u neredu, pomiješanosti i gubitku prioriteta, prestaje biti blagoslov i postaje opterećenje, sjetna uspomena na ono kako je nekad ili na trenutke bilo i kako u dubini srca osjećamo da bi trebalo biti. Uz to, u nas se pokušava uvući i zlo kao divlje i štetno „raslinje“ koje ne donosi plod, nego samo crpi zemlju i guši ono dobro. Počinjemo gledati na svoj život kao na nešto strano u što nismo kadri uči i unijeti red.

Takvu sliku duše kao vrta razvila je sv. Terezija Avilska ističući kako je duhovno zapušten čovjek kao vrt obrastao u korov i bez vlage. Odricanje od grijeha i pomirenje s Bogom je čupanje korova. Tad do izražaja dolaze milosti Božje kao već postojeće, ali prigušene i kao nove plemenite biljke. Voda za zalijevanje vrta je Božje trajno Milosrđe do kojega dolazimo molitvom, među kojom su najučinkovitiji sveti sakramenti. U tom ozračju smiješta se čitavi prekrasni duhovni traktat o nepredovanju u molitvi kao o napredovanju u načinu navodnjavanja vrta naše duše.

a) Započinje se zahtjevnim putem početničkoga razmatranja gdje se, privikavajući se na duhovni život i istovremeno se izdvajajući iz hedonističkoga sebičnog života, trudimo povezati s Bogom misleći o Njegovoj riječi, o djelima koja je izveo u povijesti spasenja, u Crkvi po životima ljudi, osobito svetaca, po čudesima, navještaju, i u našem osobnom životu kao povijesti spasenja u malom po mnoštvu iskaza Njegova Milosrđa. To početno razmatranje Terezija uspoređuje s izvlačenjem vode iz bunara u suhoj zemlji uz pomoć kante i užeta. Potrebno je puno truda i navodnjavanje ide sporo.

b) Nastavlja se potom uvježbavajući se u praksi razmatranja ili meditacije i stječući dobru naviku i sposobnost ostajanja uz Isusa u molitvi. Razvijanje te sposobnosti slično je razvijanju načina navodnjavanja koje je sada slično izvlačenju vode iz manje dubine uz pomoć velikoga kotača s tzv. dolapima koji podižu vodu na površinu puno brže i obilnije.

c) Onaj tko i dalje ustrajava u redovitoj i kvalitetnoj molitvi, uključujući životne događaje u svoj molitveni odnos s Bogom (u, kako kaže Terezija, definirajući molitvu razmatranja, „prijateljski razgovor s Isusom za koga znamo da nas ljubi“) i uključujući svoj molitveni odnos u životne događaje, kao da je u svojoj duši prokopao kanale milosti te milost dopire do svih njezinih dijelova, kao kad se zemlja navodnjava prokopanim sustavom kanala ili prirodno nastalim putovima za vodu na tlima uz rijeke, kao što je npr. izuzetno plodna neretvanska dolina.

d) Konačno, onaj tko tako raste u otvorenosti Bogu i revno se dopušta natopiti Njegovom milošću – pouzdano se dopušta ljubiti od Boga, pouzdano dopušta da mu Bog prašta, da ga trajno podiže, hrabri i vodi kroz život svojom ljubavlju – postaje spremnim da primi Božju milost potpuno lako, bez ikakva napora. To je slično kiši s neba koja natapa vrt. Kiša je metafora za mistični život duše koja pred Bogom postaje pasivnom u najpozitivnijem značenju toga pojma, i sav njezin trud svodi se na to da ustraje u primanju Božje ljubavi, iskaza Njegove nježnosti, Njegove sasvim osobne i sasvim duboke ljubavi koja nema granice ni mjere, već je sama sebi jedinom mjerom: Mjera ljubavi je ljubav bez mjere.

To je Karmel u koji nas poziva Blažena Djevica Marija kad nas potiče da uđemo u defaultkroz čin posvete i predanja Njoj kako bi Ona svojim majčinskim zagovorom i sestrinskom podrškom u nama izmolila i oblikovala prekrasni vrt duše u kojemu će vladati Bog.

To je cilj karmelske duhovnosti, da Bog svojom ljubavlju i istinom potpuno ovlada čovjekovom nutrinom te čovjek postane svetim i rasadnikom svetosti.

 

Šabat i šapat karmelske pustinje

Abba [otac] Teofil, nadbiskup, dođe jednom u Sketsku pustinju. Braća koja su se okupila kažu abbi Pambu: “Reci neku riječ Papi da mu bude na korist”. Starac odgovori: “Ako mu ne koristi moja šutnja, ne će mu koristiti ni moja riječ”.

Duh Sveti nas ove nedjelje kroz misna čitanja podsjeća na važnost dana Gospodnjega. U Starom zavjetu bio je to šabat – subota kao dan Jahvina počinka, blagoslova i radosti s obzirom na sve što je divno i veličanstveno stvorio. U mir i radost toga počinka Bog je želio uvesti svoj narod. Zato mu je, izbavivši ga iz egipastskoga ropstva, čak i naredio da subotom miruje. Dok je u Egiptu faraon narod tjerao da radi do iznemoglosti, Bog osloboditelj nagovara ga da odahne, da ima slobodu od pritiska, da se zajedno s Njim uči diviti stvarnosti i blagoslivljati ju.

Puni smisao šabata zasjao je u Uskrsnuću Božjega Sina koje predstavlja novi šabat, novi mir i novu radost koja se probila kroz dramatični nemir i gustu žalost krajnje nepravde i zla kojom je Isus bio prikovan na križ i uguran u grob. U povijesti i svemiru nema ništa jačega od uskrsnoga mira. Čovjeku ne će biti dovoljna cijela vječnost da dovoljno shvati, da se dostatno zadivi i da prikladno zahvali na daru događaja Isusova Uskrsnuća.

Silina Uskrsne pobjede i veličanstvenost vremena koje Bog dariva da se srcem slavlju te pobjede otvaramo apsolutno je nesvodiva na neku obvezu iz koje nastaje samo običaj, navada, tradicija. Znati živjeti nedjelju, ili ljepše rečeno – kako neki slavenski jezici imaju i u redovitoj uporabi – dan Uskrsnuća, znači znati živjeti Uskrsnuće, poznavati ljepotu i snagu Evanđelja, ne zapasti u zabludu da sam ja protagonist zbivanja, a time niti glavni nositelj odgovornosti za tijek događaja. Prihvatiti nedjeljni, uskrsni počinak, znači prepustiti se Božjem protagonizmu, dopustiti Bogu da bude gospodar moga života i protagonist vremena i povijesti.

Nedjeljni, uskrsni mir ne poznaje dosadu. On je pun božanske životnosti. Sam Isus kaže: “Otac moj sve do sada radi pa i ja radim” (Iv 5, 17). Možemo se pitati: A kako povezati prepuštanje inicijative i počinak sa životnošću? Odgovor se krije u činjenici da ono što mi je najvažnije ne mogu sam ostvariti. Ja ne mogu sam proizvesti svoju sreću, svoje oproštenje, svoju radost i ljubav koje su mi potrebne. Ono najvažnije mogu samo primiti, a da bih primio trebam znati zaustaviti se, primijetiti, motriti, moliti, otvoriti se, cijeniti, diviti se, zahvaljivati. Takav stav je povezan s mirnoćom, opuštenošću, poniznom redimenzioniranošću samoga sebe, odmornošću, upravo s onim što mi je najteže. Traži od mene pravo umiranje aktivizmu, kontroliranju situacije, zabrinutosti i iznerviranosti. Traži od mene tišinu srca, traži da uđem u šabat i osluškujem Božji šapat, traži zaštićeni prostor uskrsnoga mira, traži nedjelju.

Ako u mome životu nema mjesta za nedjelju-vrijeme Uskrsnuća ne će biti mjesta ni za molitvu, ni za razmišljanje o Isusu, ni za razgovor s Isusom, ni za susret s Isusom, ni za trenutke koje posvećujem samo Bogu, ni za sagledavanje života u Božjoj volji, ni za pitanje: Bože, što Ti želiš da činim?

A sve to nabrojano čovjeku treba i stvoreno je radi čovjeka. Bog nam sve to “naređuje” isto onako kako se može “narediti” ljubav, isto onako kako nekom možeš narediti, otvorivši mu vrata zatvorske ćelije: “Iziđi u slobodu” ili nekomu tko nosi silan teret: “Podijeli teret sa mnom da ne kloneš!” Sve ono što nam po Uskrsnuću-nedjelji dolazi, ima za cilj samo da nas oslobodi, rastereti, iscijeli, usreći i ojača nas da surađujemo u pomaganju drugima.

U ovom svetom danu nedjelje-Usrksnuća iz uskrsne tišine pustinje Karmela Božjeg Milosrđa želimo vam, dragi čitatelji, hrabrost ulaska u Božji mir i radost.

U zadnje vrijeme na našoj stranici nismo objavljivali puno novih sadržaja, ne zato što se ne bi imalo o čemu pisati, nego zato što je nekad, a možda i često, šutnja rječitija od riječi. I kroz nju s vama želimo dijeliti povjerenje u Boga, divljenje pred Njegovim djelima i prikazivanje svih vaših potreba Njegovu Milosrđu.

Neka vam je blagoslov iz šabata i šapata karmelske pustinje 🙂

Odmor-Bog Stvoritelj-povjerenje