Arhive kategorije: Putovima Karmela i Božjeg Milosrđa

Proslava Gospe Karmelske

Dragi čitatelji, dijelimo s vama nekoliko fotografija s proslave Majke Božje Karmelske i video zapis euharistijskoga slavlja.

Neka vas na putu duhovnog života prati zagovor Blažene Djevice Marije, Majke, Kraljice i Krasote Karmela.

 

 

Oglasi

S djecom u kampu na Šipanu

Koliko vi u danu šutite? Zašto imate crvenu i bijelu boju na križu oko vrata? Što radite? Jeste li oduvijek htjeli biti časna sestra? Zašto ste svećenik?…Ovim i sličnim pitanjima obasula su nas djeca u dječjem kampu na Šipanu gdje smo, 6. srpnja 2018., proveli s njima dan.

U radosti susreta s četrdesetero djece bilo je živo i dinamično. Sestra Maja Pavla je nakon ručka “razbudila” sudionike sa kreativnom pantomimom u kojoj su svi sudjelovali te kroz “bans” o proroku Iliji kratko predstavila poziv u Karmelu Božjeg Milosrđa. Djeca su bila otvorenih srdaca, puna pitanja i rado su slušala svjedočanstva duhovnog poziva.

Poticaj na susret s Milosrdnim Isusom kroz molitvu Krunice milosrđa koju smo ih naučili, bio je lijepi uvod u sakramenat Pomirenja koji je uslijedio te Svetu misu koju je predslavio br. Dražen Marija.

 

 

 

Tko su sveti roditelji svete Male Terezije?!

Za legendarnu sv. Malu Tereziju smo sigurno čuli, ali tko su njezini sveti roditelji?!
Dođite i upoznajte bračni par koji je zajedno proglašen svetima – sv. Louis i sv. Marie-Zelie.
Njihov spomendan koji se slavi 12. srpnja obilježit ćemo kod nas na Kalamoti u sklopu devetnice Gospi Karmelskoj. Imamo tu milost da će Sveci biti među nama i po prisutnosti njihovih svetih moći koje će biti izložene za čašćenje.
Brod Postira plovi iz Dubrovnika u 14 ili 16.30 h, a povratak s Koločepa je u 19.10 h.

Proslava Gospe Karmelske 2018. – priprava i svetkovina

Karmel Božjeg Milosrđa srdačno vas poziva na proslavu Blažene Djevice Marije od Gore Karmela koja se časti kao Majka i Kraljica Karmela, zaštitnica duhovnog života i Zvijezda mora, zaštitnica pomoraca.

Ovogodišnja priprava za svetkovinu Gospe Karmelske odvijat će se na sljedeći način:

nedjelja 8. srpnja, 19.00 – Sveta Misa i pobožnost Karmelskoj Gospi;

ponedjeljak 9. srpnja, 17.30 (spomendan bl. Marije od Propetoga) – sveta Misa s propovijedi, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

utorak 10. srpnja, 17.30 – sveta Misa s propovijedi, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

srijeda 11. srpnja, 17.30 (blagdan sv. Benedikta, suzaštitnika Europe) – sveta Misa s propovijedi, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

četvrtak 12. srpnja, 17.30  (spomendan svetih roditelja sv. Male Terezije: Ljudevita i Zelije Martin) – sveta Misa s propovijedi, čašćenje svetih moći ovog svetog Bračnog para, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

petak 13. srpnja, 17.30  – sveta Misa s propovijedi,  pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

– subota 14. srpnja – nema misnoga slavlja;

nedjelja 15. srpnja, 19.00 – Sveta Misa i pobožnost Karmelskoj Gospi;

 

Na dan svetkovine u ponedjeljak 16. srpnja program je sljedeći:

15.00 – početak molitvenog programa (euharistijsko klanjanje, pobožnosti i mogućnost za svetu Ispovijed);

17.30 svečano euharistijsko slavlje predvodi fra Nikola Leopold Noso, učitelj dominikanskih novaka

Mogućnost primanja Karmelskog Škapulara. Potrebna je poznavati značenje Karmelskog Škapulara i biti spreman na posvetu Gospu. Zato se treba javiti na e-mail: KBMtotaTua@gmail.com i potvrditi spremnost ili doći 16. srpnja u 15.00 na pripravu.

Neka nas po zagovoru majke Marije, milosti pune i naše duhovne voditeljice, pohađa i usmjerava Duh Sveti!

 

Pustinja koja čuva VRT

U subotu 9. lipnja 2018., na blagdana Bezgrješnog Srca Marijina u Karmelu Božjeg Milosrđa na Koločepu održana je duhovna obnova pod nazivom “U vrtu Marijina Srca”.

Dijelimo s vama neke misli iz nagovora toga dana kad smo obnavljali zahvalnost Bogu za dar Majke Marije i obnovili posvetu Njezinu Bezgrješnom Srcu:

Govor o pustinjačkom načinu života ponekad se usko i nedostatno shvati pod samo jednim njegovim vidom, u smislu pustoši, oskudnosti, odricanja. Međutim to je samo kora pustinje, kao ljuska oraha, kao školjka bisernica koji međutim u sebi sadržavaju onaj neizmjerno važniji dio: orahovu jezgru, dragocjeni biser, tj. za Karmel – divnu oazu i duhovni vrt Božje prisutnosti, odraz onoga edenskoga vrta u kojemu se Bog želio šetati s čovjekom za dnevnog povjetarca. 

Šutnja, povučenost i svojevrsno “ogoljenje” koje donosi pustinja – imaju svoj jedini smisao u tome da čuvaju tu nutarnju oazu: srce čisto i slobodno da ga može ispuniti Božja Riječ i prisutnost. Susret s Bogom u tom otkrivenom vrtu duše neizmjerno je bogatstvo i iskustvo koje nas osposobljava za kvalitetnije susrete s ljudima. Ogoljenje koje traži pustinja je pomoć da se zaodjenemo najljepšim odijelom Božje milosti.

Taj vrt je nekad jako zarastao, on može čak postati trnje i šikarje, neprohodan. Čovjek može postati nedostupno ljepota onoga što je Bog stvorio s nakanom da čovjeka razveseljuje, ljepota svega „raslinja“ misli, osjećaja, talenata kojima smo obdareni. U nama može nastati zbrkana šuma mnogo toga dobroga što međutim u neredu, pomiješanosti i gubitku prioriteta, prestaje biti blagoslov i postaje opterećenje, sjetna uspomena na ono kako je nekad ili na trenutke bilo i kako u dubini srca osjećamo da bi trebalo biti. Uz to, u nas se pokušava uvući i zlo kao divlje i štetno „raslinje“ koje ne donosi plod, nego samo crpi zemlju i guši ono dobro. Počinjemo gledati na svoj život kao na nešto strano u što nismo kadri uči i unijeti red.

Takvu sliku duše kao vrta razvila je sv. Terezija Avilska ističući kako je duhovno zapušten čovjek kao vrt obrastao u korov i bez vlage. Odricanje od grijeha i pomirenje s Bogom je čupanje korova. Tad do izražaja dolaze milosti Božje kao već postojeće, ali prigušene i kao nove plemenite biljke. Voda za zalijevanje vrta je Božje trajno Milosrđe do kojega dolazimo molitvom, među kojom su najučinkovitiji sveti sakramenti. U tom ozračju smiješta se čitavi prekrasni duhovni traktat o nepredovanju u molitvi kao o napredovanju u načinu navodnjavanja vrta naše duše.

a) Započinje se zahtjevnim putem početničkoga razmatranja gdje se, privikavajući se na duhovni život i istovremeno se izdvajajući iz hedonističkoga sebičnog života, trudimo povezati s Bogom misleći o Njegovoj riječi, o djelima koja je izveo u povijesti spasenja, u Crkvi po životima ljudi, osobito svetaca, po čudesima, navještaju, i u našem osobnom životu kao povijesti spasenja u malom po mnoštvu iskaza Njegova Milosrđa. To početno razmatranje Terezija uspoređuje s izvlačenjem vode iz bunara u suhoj zemlji uz pomoć kante i užeta. Potrebno je puno truda i navodnjavanje ide sporo.

b) Nastavlja se potom uvježbavajući se u praksi razmatranja ili meditacije i stječući dobru naviku i sposobnost ostajanja uz Isusa u molitvi. Razvijanje te sposobnosti slično je razvijanju načina navodnjavanja koje je sada slično izvlačenju vode iz manje dubine uz pomoć velikoga kotača s tzv. dolapima koji podižu vodu na površinu puno brže i obilnije.

c) Onaj tko i dalje ustrajava u redovitoj i kvalitetnoj molitvi, uključujući životne događaje u svoj molitveni odnos s Bogom (u, kako kaže Terezija, definirajući molitvu razmatranja, „prijateljski razgovor s Isusom za koga znamo da nas ljubi“) i uključujući svoj molitveni odnos u životne događaje, kao da je u svojoj duši prokopao kanale milosti te milost dopire do svih njezinih dijelova, kao kad se zemlja navodnjava prokopanim sustavom kanala ili prirodno nastalim putovima za vodu na tlima uz rijeke, kao što je npr. izuzetno plodna neretvanska dolina.

d) Konačno, onaj tko tako raste u otvorenosti Bogu i revno se dopušta natopiti Njegovom milošću – pouzdano se dopušta ljubiti od Boga, pouzdano dopušta da mu Bog prašta, da ga trajno podiže, hrabri i vodi kroz život svojom ljubavlju – postaje spremnim da primi Božju milost potpuno lako, bez ikakva napora. To je slično kiši s neba koja natapa vrt. Kiša je metafora za mistični život duše koja pred Bogom postaje pasivnom u najpozitivnijem značenju toga pojma, i sav njezin trud svodi se na to da ustraje u primanju Božje ljubavi, iskaza Njegove nježnosti, Njegove sasvim osobne i sasvim duboke ljubavi koja nema granice ni mjere, već je sama sebi jedinom mjerom: Mjera ljubavi je ljubav bez mjere.

To je Karmel u koji nas poziva Blažena Djevica Marija kad nas potiče da uđemo u defaultkroz čin posvete i predanja Njoj kako bi Ona svojim majčinskim zagovorom i sestrinskom podrškom u nama izmolila i oblikovala prekrasni vrt duše u kojemu će vladati Bog.

To je cilj karmelske duhovnosti, da Bog svojom ljubavlju i istinom potpuno ovlada čovjekovom nutrinom te čovjek postane svetim i rasadnikom svetosti.

 

Šabat i šapat karmelske pustinje

Abba [otac] Teofil, nadbiskup, dođe jednom u Sketsku pustinju. Braća koja su se okupila kažu abbi Pambu: “Reci neku riječ Papi da mu bude na korist”. Starac odgovori: “Ako mu ne koristi moja šutnja, ne će mu koristiti ni moja riječ”.

Duh Sveti nas ove nedjelje kroz misna čitanja podsjeća na važnost dana Gospodnjega. U Starom zavjetu bio je to šabat – subota kao dan Jahvina počinka, blagoslova i radosti s obzirom na sve što je divno i veličanstveno stvorio. U mir i radost toga počinka Bog je želio uvesti svoj narod. Zato mu je, izbavivši ga iz egipastskoga ropstva, čak i naredio da subotom miruje. Dok je u Egiptu faraon narod tjerao da radi do iznemoglosti, Bog osloboditelj nagovara ga da odahne, da ima slobodu od pritiska, da se zajedno s Njim uči diviti stvarnosti i blagoslivljati ju.

Puni smisao šabata zasjao je u Uskrsnuću Božjega Sina koje predstavlja novi šabat, novi mir i novu radost koja se probila kroz dramatični nemir i gustu žalost krajnje nepravde i zla kojom je Isus bio prikovan na križ i uguran u grob. U povijesti i svemiru nema ništa jačega od uskrsnoga mira. Čovjeku ne će biti dovoljna cijela vječnost da dovoljno shvati, da se dostatno zadivi i da prikladno zahvali na daru događaja Isusova Uskrsnuća.

Silina Uskrsne pobjede i veličanstvenost vremena koje Bog dariva da se srcem slavlju te pobjede otvaramo apsolutno je nesvodiva na neku obvezu iz koje nastaje samo običaj, navada, tradicija. Znati živjeti nedjelju, ili ljepše rečeno – kako neki slavenski jezici imaju i u redovitoj uporabi – dan Uskrsnuća, znači znati živjeti Uskrsnuće, poznavati ljepotu i snagu Evanđelja, ne zapasti u zabludu da sam ja protagonist zbivanja, a time niti glavni nositelj odgovornosti za tijek događaja. Prihvatiti nedjeljni, uskrsni počinak, znači prepustiti se Božjem protagonizmu, dopustiti Bogu da bude gospodar moga života i protagonist vremena i povijesti.

Nedjeljni, uskrsni mir ne poznaje dosadu. On je pun božanske životnosti. Sam Isus kaže: “Otac moj sve do sada radi pa i ja radim” (Iv 5, 17). Možemo se pitati: A kako povezati prepuštanje inicijative i počinak sa životnošću? Odgovor se krije u činjenici da ono što mi je najvažnije ne mogu sam ostvariti. Ja ne mogu sam proizvesti svoju sreću, svoje oproštenje, svoju radost i ljubav koje su mi potrebne. Ono najvažnije mogu samo primiti, a da bih primio trebam znati zaustaviti se, primijetiti, motriti, moliti, otvoriti se, cijeniti, diviti se, zahvaljivati. Takav stav je povezan s mirnoćom, opuštenošću, poniznom redimenzioniranošću samoga sebe, odmornošću, upravo s onim što mi je najteže. Traži od mene pravo umiranje aktivizmu, kontroliranju situacije, zabrinutosti i iznerviranosti. Traži od mene tišinu srca, traži da uđem u šabat i osluškujem Božji šapat, traži zaštićeni prostor uskrsnoga mira, traži nedjelju.

Ako u mome životu nema mjesta za nedjelju-vrijeme Uskrsnuća ne će biti mjesta ni za molitvu, ni za razmišljanje o Isusu, ni za razgovor s Isusom, ni za susret s Isusom, ni za trenutke koje posvećujem samo Bogu, ni za sagledavanje života u Božjoj volji, ni za pitanje: Bože, što Ti želiš da činim?

A sve to nabrojano čovjeku treba i stvoreno je radi čovjeka. Bog nam sve to “naređuje” isto onako kako se može “narediti” ljubav, isto onako kako nekom možeš narediti, otvorivši mu vrata zatvorske ćelije: “Iziđi u slobodu” ili nekomu tko nosi silan teret: “Podijeli teret sa mnom da ne kloneš!” Sve ono što nam po Uskrsnuću-nedjelji dolazi, ima za cilj samo da nas oslobodi, rastereti, iscijeli, usreći i ojača nas da surađujemo u pomaganju drugima.

U ovom svetom danu nedjelje-Usrksnuća iz uskrsne tišine pustinje Karmela Božjeg Milosrđa želimo vam, dragi čitatelji, hrabrost ulaska u Božji mir i radost.

U zadnje vrijeme na našoj stranici nismo objavljivali puno novih sadržaja, ne zato što se ne bi imalo o čemu pisati, nego zato što je nekad, a možda i često, šutnja rječitija od riječi. I kroz nju s vama želimo dijeliti povjerenje u Boga, divljenje pred Njegovim djelima i prikazivanje svih vaših potreba Njegovu Milosrđu.

Neka vam je blagoslov iz šabata i šapata karmelske pustinje 🙂

Odmor-Bog Stvoritelj-povjerenje

Sedmi i završni seminar o Očenašu u redovitom terminu – prva subota (5. svibnja) u sjemeništu (Du) u 15.00

Sedmi seminar o molitvi Gospodnjoj održat će se u redovitom terminu (prva subota u 15.00h) u subotu 5. svibnja 2018. u kapeli Biskupijskoga sjemeništa u Dubrovniku.

Tema sedmog susreta je: “NE UVEDI NAS U NAPAST, NEGO IZBAVI NAS OD ZLA”.

Vođeni Isusovim riječima i iskustvom Svete Terezije Avilske, otkrivat ćemo važnost ljubavi i straha Božjega nasuprot napastima koje prijeti moliteljima. Nakon kateheze bit će euharistijsko klanjanje kao molitveno-meditativna primjena obrađene teme.

Pridružite se ovom završnom izdanju duhovnog seminara”Očenaš”. Prema svetoj Tereziji Avilskoj Očenaš sadrži sažetak čitavog duhovnog puta. Zato smo dosad otkrivali dublje značenje svakog pojedinog zaziva ove savršene molitve koju nas je naučio sam Gospodin Isus i – njome vođeni – ulazili u živi nutarnji razgovor s Bogom.

Program:

15:00 – Gospina Krunica,

15:30 – nagovor o Očenašu,

oko 16.30 – pauza,

oko 17.00 – uvođenje u meditativnu molitvu pred Presvetim oltarskim sakramentom.

18.00 – Sveta Misa

Program u Sjemeništu moći ćete pratiti uživo putem interneta na već navedenoj adresi: www.youtube.com/c/KarmelBožjegMilosrđa.

Ovdje možete pogledati video zapise dosadašnjih susreta: prvi susretdrugi susret, treći susret, četvrti susret, peti susretšesti susret, a ovdje pročitati cjelovitu najavu serije duhovnih seminara o Molitvi Gospodnjoj.

Pridružite nam se, uživo ili putem interneta prijenosa i podržite ovo događanje svojom molitvom. Radujemo se zajedničkom rastu u prisnosti s Gospodinom za kojega znamo da nas ljubi!

Duhovne obnove Du- prve subote - 2017-2018..7.susret.jpg

Svetkovina Božjeg Milosrđa na Koločepu

Svetkovina Božjeg Milosrđa svečano je proslavljena u Karmelu Božjeg Milosrđa na otoku Koločepu svetom Misom vigilije i euharistijskom procesijom koju je predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u subotu 7. travnja 2018. u 16.30h.

Uz devetnicu Božjem Milosrđu ovom slavlju prethodila je i trodnevna duhovna priprava tijekom koje su prikazivane molitve i misne nakane za otok Koločep, posebno u smislu pokajanja, pomirenja i zadovoljštine za sve njegove živuće i pokojne stanovnike.

Nakon pjevane krunice Božjeg Milosrđa u neposrednoj pripravi za euharistijsko slavlje brat Dražen Marija Vargašević održao je nagovor o prošnji molitve Gospodnje „otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim” i molitvu za milost opraštanja i zaštite od zla.

Mons. Uzinić u svojoj homiliji istaknuo je providnosno podudaranje između ranije postojećih liturgijskih evanđeoskih tekstova za Veliki petak i Drugu vazmenu nedjelju s porukom Nedjelje Božjeg Milosrđa koju je tek kasnije proglasio sveti papa Ivan Pavao II. i kojoj prethodi molitvena devetnica. Podudaranje se prepoznaje u upućivanju na Isusove rane koje su na Veliki petak prouzrokovane mučenjem, a Isus ih, prilikom ukazanja dvanaestorici, pokazuje kao potvrdu svoga uskrsnuća.

Biskup je naglasio da se Isusa može dodirnuti i iskusiti stvarnost njegova uskrsnuća u čitanju Božje Riječi i okupljenoj zajednici koja slavi euharistiju te je stoga presudno za vjeru sudjelovati na nedjeljnim misama. Pustinjačko-misionarskoj zajednici Karmel Božjeg Milosrđa biskup je poručio da je kroz kontemplaciju pozvana s apostolom Tomom stavljati svoju ruku u bok milosrdnoga Spasitelja i potom u svom misionarskom poslanju pomagati bližnjima da i oni dublje dožive ljubav Isusovu.

Na početku euharistijske procesije biskup je predmolio molitvu proglasa Milosrdnog Isusa za spasitelja otoka Koločepa, tijekom procesije blagoslovio sve strane otoka i na njezinu koncu posvetio otok, njegove sadašnje, prošle i buduće stanovnike Milosrdnom Srcu Isusovu i Bezgrješnom Srcu Marijinu.

Na euharistijskom slavlju suslavio je i koločepski župnik o. Jerko Šimić, a uz članove Karmela Božjeg Milosrđa sudjelovali su i mještani župe Velike Gospe na Koločepu, hodočasnici iz Dubrovnika i drugih gradova. Okupljenima se na kraju obratila i zahvalila sestra Maja Pavla Bašić te pozvala da se radost susreta nastavi u druženju uz kolače.

 

Svetkovina Božjeg Milosrđa – Koločep 7.4. i Dubrovnik, 8.4.2018.

Prigodom svetkovine Božjeg Milosrđa 8. travnja 2018., koja se odlukom sv. Ivana Pavla II. u Katoličkoj Crkvi od 2000. godine slavi uvijek prve nedjelje nakon Uskrsa pozivamo vas na svečanu proslavu vigilije svetkovine koju će u subotu 7. travnja 2018. predvoditi dubravački biskup mons. Mate Uzinić na otoku Koločepu (za sve informacije kliknite ovdje!) i  na slavlje Božjeg Milosrđa na samu nedjelju 8. travnja 2018. u crkvu svetoga Vlaha prema sljedećem programu:

Nedjelja Bozjeg Milsordja-Dubrovnik 2018.jpg

Svetkovina Božjeg Milosrđa je izvrsna prilika da se upozna i iskusi Boga pod vidom njegove neizmjerne milosrdne ljubavi, što je Božja najvažnija osobitost. O tome snažno svjedoče mistična iskustva svete Faustine. Evo kako ona prenosi Isusove riječi:

«Moja kćeri, objavljuj cijelom svijetu Moje neshvatljivo milosrđe. Ja želim, da Svetkovina milosrđa postane utočište i zaklon svim dušama, posebno jadnim grešnicima. Toga dana otvorena je nutrina Mojeg milosrđa. Ja izlijevam cijelo more milosti na one duše koje se približuju izvoru Mojeg milosrđa. Ona duša, koja se ispovijedi i primi sv. Pričest dobiva savršeni oprost od krivnja i kazni. Toga dana otvorene su sve Božje ustave kroz koje teku milosti. Neka se nijedna duša ne boji približiti se Meni, pa makar njezini grijesi bili crveni kao skerlet. Moje milosrđe tako je veliko, da ga u cijeloj vječnosti ne može proniknuti nijedan razum, ni ljudski niti anđeoski. Sve, što postoji, dolazi iz nutrine Moga milosrđa. Svaka duša razmišljat će cijelu vječnost o Mojoj ljubavi i o Mojem milosrđu. Svetkovina milosrđa proizašla je iz moje nutrine. Ja želim da se ona svečano proslavi na prvu nedjelju po Uskrsu. Čovječanstvo neće naći nikako mira dokle god se ne obrati izvoru Mojeg milosrđa» (Dnevnik svete Faustine, br. 699).

Proslava svetkovine Božjeg Milosrđa na otoku Koločepu i šesti susret o Očenašu

Šesti seminar o molitvi Gospodnjoj održat će se u redovitom terminu na prvu subotu 7. travnja 2018., ali ne u sjemeništu u Dubrovniku, nego na otoku Koločepu, s obzirom na uočnicu Nedjelje Božjeg Milosrđa i pohod biskupa Mate Uzinića.

Tema petog susreta je: “OTPUSTI NAM DUGE NAŠE KAKO I I MI OTPUŠTAMO DUŽNICIMA NAŠIM”.

Vođeni Isusovim riječima i iskustvom Svete Terezije Avilske i porukom Božjeg Milosrđa, otkrivat ćemo ljepotu i izazov poziva na oproštenje i snagu novosti života koja se u oproštenju rađa.

Prema svetoj Tereziji Avilskoj Očenaš sadrži sažetak čitavog duhovnog puta. Zato želimo otkrivati dublje značenje svakog pojedinog zaziva ove savršene molitve koju nas je naučio sam Gospodin Isus i – njome vođeni – ulaziti u živi nutarnji razgovor s Bogom.

Program (prilagođen rasporedu plovidbe na Koločep /14.00 iz Dubrovnika/ i sa Koločepa /18.35 prema Dubrovniku/):

14:45 – Krunica Božjeg Milosrđa

15:10– nagovor o Očenašu i molitva,

Stanka

16.30 – svečano Euharistijsko slavlje,

Euharistijsko klanjanje i procesija s Presvetim oltarskim sakramentom.

Program u crkvi pokušat ćemo prenositi uživo putem interneta na već navedenoj adresi: www.youtube.com/c/KarmelBožjegMilosrđa.

Ovdje možete pogledati video zapise dosadašnjih susreta: prvi susretdrugi susret, treći susret, četvrti susret i peti susret, a ovdje pročitati cjelovitu najavu serije duhovnih seminara o Molitvi Gospodnjoj.

Donosimo ovdje i program trodnevne priprave za Nedjelju Božjeg Milosrđa na Koločepu (Kalamoti) s posebnim molitvenim naglascima.

Nedjelja Milosrdja - priprava - Kolocep.jpg

Pridružite nam se, uživo ili putem interneta prijenosa i podržite ovo događanje svojom molitvom. Radujemo se zajedničkom rastu u prisnosti s Gospodinom za kojega znamo da nas ljubi!

POTPUNI OPROST NA NEDJELJU BOŽJEG MILOSRĐA

UVJETI: sakramentalna Ispovijed (može biti i više dana prije ili poslije ove nedjelje ako nema teškog grijeha), sv. Pričest, molitva na nakanu Svetog Oca (u bilo kojoj crkvi ili oratoriju sudjelovati u pobožnosti u čast BOŽJEGA milosrđa pred Presvetim (izloženim ili u tabernakulu), kajući se iskreno za svoje grijehe, ili barem pred Presvetim izmoliti Vjerovanje, Očenaš, dodajući zaziv: Isuse milosrdni, uzdam se u te! Također se traži da je isključena svaka naklonost grijehu, makar bio i lak.