Arhive kategorije: Novosti

Blagdan svete Terezije Benedikte od Križa (Edith Stein), suzaštitnice Europe

9. lipnja se u liturgijskom kalendaru Katoličke Crkve obilježava blagdan Svete Terezije Benedikte od Križa (Edith Stein), suzaštitnice Europe.
U Karmelu Božjeg Milosrđa na Koločepu blagdan ćemo obilježiti svečanom službom Večernje u 17:30h te Euharistijskim slavljem u 18:00 sati i euharistijskim klanjanjem nakon njega (brodovi iz Dubrovnika za Koločep: 14:00, 16:30, a povratni u 19:10).

Uz to što je ova svetica ostavila veliki doprinos u filozofskoj misli dvadesetog stoljeća i u kršćanskoj formaciji brojnih slušatelja svojih konferencija i čitatelja svojih djela, ona na temelju svoga karmelskoga poziva i identiteta predstavlja dragocjenu pomoć u približavanju karmelskoj duhovnosti i iskustvu.

Neka nam u ozračju njezina blagdana, dok molimo posebno za milost nove evangelizacije europskog kontinenta, kao poticaj posluže ove njezine riječi:

“Tko se oslobodi svake privezanosti uz vremenita dobra dobiva velikodušnost, slobodu, bistrinu, dubok mir i smireno pouzdanje u Boga.” (http://mudremisli.net/edith-stein-citati-izreke/)

Detalj - ide u smrt

Oglasi

Inter Ecclesias u Splitu

…Inter Ecclesias nastavio se drugom etapom u Splitu 23.-25. srpnja 2018. g. sa dinamičnim programom: u susretu s mladima iz SKAC-a te salezijanskim animatorima na Braču; u trenucima molitve, radionice i piknika na Marjanu, upoznavanju grada i molitveno – evangelizacijskom programu u Gospe od Zdravlja te susretu s nadbiskupom Marinom Barišićem, o kojem prenosimo vijest iz IKE.  Ne uspijevamo trenutno opširnije pisati, ali se nadamo da ćemo fotografijama uspjeti prenijeti ljepotu susreta 🙂

Split, (IKA) – U zgradi Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu u srijedu 25. srpnja splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je skupinu hodočasnika, mlade vjernike iz Španjolske i Hrvatske, sudionike međunarodnog susreta mladih katolika „Inter Ecclesias”. Taj susret ove se godine održava od 19. srpnja do 2. kolovoza pod geslom „Ono što nas ujedinjuje”. Susret je počeo petodnevnim boravkom mladih iz Španjolske na području Dubrovačke biskupije nakon čega su stigli u Split, a potom će posjetiti i Sinj, Nacionalni park „Krka”, Vid te će sudjelovati na Festivalu mladih u Međugorju.
Tijekom boravka s domaćinima obilaze kulturno-povijesne znamenitosti mjesta u kojem borave, uživaju u ljetnim radostima, imaju svakodnevne duhovne programe koji se sastoje od dnevnih misa, zajedničke molitve časoslova, euharistijskog klanjanja, prigodnih kateheza, razmjene svjedočanstava o značenju vjere u njihovim životima, evangelizacijskih trenutaka, kao i vremena međusobnog upoznavanja te upoznavanja s kulturnim obilježjima i svakodnevnim izazovima svake Crkve. Sljedeće, 2019. godine, mladi katolici iz Hrvatske uzvraćaju posjet mladima Španjolske.
Nadbiskup Barišić hodočasnicima je izrazio dobrodošlicu i upoznao ih s bogatom poviješću Splitsko-makarske nadbiskupije, nekad Salonitanske biskupije – prve biskupije na našim područjima. Upoznao ih je s mučeništvom sv. Dujma te s povijesnim, kulturnim i teološkim značenjem najstarije izgrađene katedrale na svijetu – splitske prvostolnice za grad Split, ali i nacionalnu povijest. Prisjetio se Nadbiskupijskog hodočašća u Španjolsku 2015. te ih je ohrabrio u praktičnom i radosnom življenju svoje vjere u domovini te u iskrenom svjedočenju Krista u čitavom svijetu.
U pratnji hrvatskih domaćina, članova Karmela Božjeg Milosrđa, poglavarice s. Maje Pavle Bašić i br. Dražena Marija Vargašević, skupinu od tridesetak mladih vjernika iz Španjolske predvodio je o. Arturo Diaz, svećenik Legionara Kristovih. On je zahvalio nadbiskupu Barišiću na gostoprimstvu te ga je upoznao s ovim pokretom mladih katolika koji je nastao nakon Svjetskog susreta mladih u Poljskoj 2016. godine, a sastoji se od međusobnog upoznavanja mladih katolika iz dvaju naroda. Tako su se prošle godine upoznavali mladi Španjolske s mladima Litve, a ove godine mladi Španjolske i mladi iz Hrvatske.
Susret je završio zajedničkom molitvom, druženjem i okrepom u vrtu Ordinarijata.

Preuzeto sa http://www.ika.hr

Galerija fotografija: Karmel Božjeg Milosrđa

 

Dubrovačka etapa međunarodnog susreta mladih Inter Ecclesias – susret s dubrovačkim biskupom

Međunarodni susret mladih katolika “Inter Ecclesias” pod geslom “Ono što nas ujedinjuje” ove godine od 19. srpnja do 2. kolovoza povezuje mlade vjernike iz Hrvatske i Španjolske. Započeo je petodnevnim boravkom mladih iz Španjolske na području Dubrovačke biskupije nakon čega mladi Španjolci odlaze prema Splitu, Sinju, u NP Krka, natrag prema Vidu te na početak Festivala mladih u Međugorju. Slijedeće godine mladi katolici iz Hrvatske uzvraćaju posjet mladima Španjolske.

Bogat dvanaestodnevni program

Bogat je i višeslojan program boravka mladih vjernika iz Španjolske u Hrvatskoj tijekom kojeg oni, u pratnji domaćih mladih vjernika, obilaze kulturno-povijesne znamenitosti mjesta u kojem borave, uživaju u ljetnim radostima, imaju svakodnevne duhovne programe koji se sastoje od dnevnih misa, zajedničke molitve časoslova, euharistijskog klanjanja, prigodnih kateheza, razmjene svjedočanstava o značenju vjere u njihovim životima, evangelizacijskih trenutaka, kao i vremena međusobnog upoznavanja te upoznavanja s kulturnim obilježjima i svakodnevnim izazovima svake Crkve.

Skupina od tridesetak mladih vjernika iz Španjolske sa svojim voditeljima među kojima je i pater Arturo Diaz, svećenik Legionara Kristovih, boravi u Dubrovniku od 19. do 23. srpnja. U tom periodu obišli su znamenitosti Dubrovnika na način molitve križnog puta, bili na Lokrumu, upoznali se s načinom života u Karmelu Božjeg Milosrđa na Koločepu, obišli su dubrovačke muzeje ali i imali vremena za kupanje, ples, nogomet. Posljednjeg dana ići će na Srđ i posjetiti Muzej Domovinskog rata.

U župi sv. Mihajla u Lapadu boravili su u subotu, 21. srpnja u poslijepodnevnim i večernjim satima. Tu su imali katehezu i svjedočili jedni drugima o svom vjerničkom putu, a susreli su se i s dubrovačkim biskupom mons. Matom Uzinićem kojem su imali prigodu postavljati pitanja. S vjerničkom zajednicom ove župe zajedno su molili krunicu i sudjelovali aktivno na misi koju je predslavio biskup Uzinić. S. Maja Pavla Bašić, poglavarica Karmela Božjeg Milosrđa, i p. Arturo Diaz, na kraju su biskupu Uziniću i župniku don Robertu Čibariću darovali simbolične darove kao uspomene na ovaj susret.

Ne može se uime Boga snovati i činiti zlo drugima

U svjetlu pročitanih misnih čitanja biskup Uzinić je mladima u propovijedi uputio poruku o važnosti boljeg međusobnog upoznavanja mladih katolika, kao i onih koji nisu katolici, kako bi svi zajedno gradili mir u svijetu kroz otvorenost nadahnućima Duha Svetoga.

U prvom čitanju je prorok Mihej progovorio o ljudima koji ležeći na svojoj postelji, prije nego ustanu, smišljaju zlo. Strašno je to, kazao je biskup, te dodao kako u takvom ponašanju, smišljanja i činjenja zla drugima, prorok prepoznaje razlog propasti izraelskog naroda.

U psalmu pravednik, onaj koji je osjetio problematiku takvog ponašanja na svojoj vlastitoj koži, moli Boga za pomoć ali i opisuje stanje onih koji takvo što čine. Oni ne samo da čine zlo nego se time još i hvale, primijetio je biskup. Zapravo ih takvo ponašanje udaljava ne samo od ljudi nego i od Boga. Ili je možda put bio i obratan, njihova udaljenost od Boga značila je i udaljenost od ljudi.

„I mi smo danas često svjedoci takvog ponašanja u svijetu u kojem mi živimo“, nastavio je dubrovački biskup te ustvrdio da koliko god da je to loše, ima nešto što je još gore od toga. „Što ima gore od toga snovati zlo i zlo činiti? Izgubiti Boga a istovremeno izgubiti čovjeka?“ U odgovoru na ta pitanja ponudio je tekst evanđeoskog ulomka.

„Gore od toga je: snovati zlo i činiti zlo polazeći od vjerskih motiva. Gore od onoga ne vjerovati u Boga i činiti zlo drugima je: koristiti Boga kao polazište za činiti zlo drugima.“ Upravo to se događa farizejima u pročitanom evanđeoskom ulomku što je jako lijepo opisao evanđelist Matej, kazao je biskup. „Iziđoše farizeji iz sinagoge“, citirao je biskup pročitano evanđelje te dodao: „ dakle, iziđoše iz mjesta molitve, mjesta susreta s Bogom, s Božjom Riječi, sa zajednicom istomišljenika u vjeri.“ I što se onda dogodilo? „Održaše“, nakon toga, „vijećanje protiv Isusa, kako da ga pogube“. Starozavjetni ljudi o kojima govori prvo čitanje su snovali zlo dok su bili u krevetu, u situaciji koja je svakodnevna, a ovi to čine za vrijeme molitve, za vrijeme susreta s Bogom, upozorio je biskup te istaknuo: „Boga koji je punina dobra, Boga koji je ljubav oni koriste kao temelj za svoje mrziti drugoga, za širiti mržnju, za činiti zlo.“

Mi bismo pogriješili ako bismo pomislili čitajući danas ovaj evanđeoski ulomak, da se to događalo samo farizejima Isusova vremena. Nažalost to se događalo i u našoj kršćanskoj prošlosti, u različitim situacijama. I to se, nažalost, događa i danas. Ne samo među pripadnicima drugih vjerskih zajednica nego se događa, nažalost, i među nama kršćanima. Kako to spriječiti? Kako učiniti da se to ne događa?, rekao je dalje biskup i ustvrdio kako je ono što se danas događa u ovoj župi odgovor na to.

Susretati se i bolje upoznavati

„Ovaj projekt ‘Inter Ecclesias’ je projekt koji nam omogućuje da se bolje upoznamo, da unutar Crkve u drugim kršćanima prepoznamo braću i sestre. I kad se prepoznamo kao braća i sestre onda ćemo sigurno ne samo ovdje u crkvi u susretu s Bogom nego i na svojim krevetima, vraćam se na sliku iz prvog čitanja, drukčije razmišljati. Naravno da se na ovom ne smijemo zaustaviti nego nam ovo treba biti poticaj za bolje upoznavanje i drugih kršćana, kršćana na drugačiji način, jer i oni su naša braća i sestre. Ali ni to nije granica. Mi smo poslani i dalje, drugim religijama, svim ljudima, svakom čovjeku,“ istaknuo je dubrovački biskup. Nadalje je protumačio kako je poslanje Crkve i kršćana opisano u evanđeoskom ulomku a to je da naviještaju pravo narodima, da budu mirotvorci. Kao što je Bog izlio Duha na Slugu svojega on ga je izlio „i na svakog od nas, dajući i nama poslanje da donosimo pravednost, da donosimo mir, da donosimo Duha.“

Međunarodni susret mladih katolika „Inter Ecclesias“ nastao je nakon Svjetskog susreta mladih u Poljskoj 2016. godine, a sastoji se od međusobnog upoznavanja mladih katolika iz dvaju naroda. Tako su se prošle godine upoznavali mladi Španjolske s mladima Litve, a ove godine mladi Španjolske i mladi iz Hrvatske. Ovogodišnji susret organiziraju zajednice Regnum Christi i Karmel Božjeg Milosrđa.

Galeriju fotogorafija pogledajte na dnu izvornika ove vijesti na ovoj poveznici.

Angelina Tadić (http://www.dubrovacka-biskupija.hr)

Proslava Gospe Karmelske

Dragi čitatelji, dijelimo s vama nekoliko fotografija s proslave Majke Božje Karmelske i video zapis euharistijskoga slavlja.

Neka vas na putu duhovnog života prati zagovor Blažene Djevice Marije, Majke, Kraljice i Krasote Karmela.

 

 

Inter Ecclesias – međunarodni susret mladih katolika u Hrvatskoj

Dubrovnik je od 19.-23.srpnja 2018. dio međunarodnog susreta mladih katolika “Inter Ecclesias” koji pod geslom “Ono što nas ujedinjuje” povezuje mlade vjernike iz Hrvatske i Španjolske. Mladi će upoznavati duhovnost i kulturu svojih naroda i kroz molitvu i izmjenu iskustva jačati u vjeri.

Susret je organiziran od strane zajednice Regnum Christi i Karmela Božjeg Milosrđa. Ove godine održava se u dragoj nam Domovini povezujući Dubrovnik, Split, Sinj, NP Krku, Vid i početak Festivala mladih u Međugorju, a dogodine u Španjolskoj.

Pozivamo sve vjernike, osobito mlade, da budu dio ovog lijepog i posebnog događaja!

Raznovrstan program za Dubrovnik može se vidjeti na priloženom plakatu, a na web stranici Karmela Božjeg Milosrđa moći ćete uskoro saznati više i pratiti cjeloviti program “Inter Ecclesias”.

Dobrodošli i podržite nas molitvom!

PROGRAM ZA DUBROVNIK.PLAKAT.pdf 

Inter Ecclesias program Dubrovnik knjizica

S djecom u kampu na Šipanu

Koliko vi u danu šutite? Zašto imate crvenu i bijelu boju na križu oko vrata? Što radite? Jeste li oduvijek htjeli biti časna sestra? Zašto ste svećenik?…Ovim i sličnim pitanjima obasula su nas djeca u dječjem kampu na Šipanu gdje smo, 6. srpnja 2018., proveli s njima dan.

U radosti susreta s četrdesetero djece bilo je živo i dinamično. Sestra Maja Pavla je nakon ručka “razbudila” sudionike sa kreativnom pantomimom u kojoj su svi sudjelovali te kroz “bans” o proroku Iliji kratko predstavila poziv u Karmelu Božjeg Milosrđa. Djeca su bila otvorenih srdaca, puna pitanja i rado su slušala svjedočanstva duhovnog poziva.

Poticaj na susret s Milosrdnim Isusom kroz molitvu Krunice milosrđa koju smo ih naučili, bio je lijepi uvod u sakramenat Pomirenja koji je uslijedio te Svetu misu koju je predslavio br. Dražen Marija.

 

 

 

Tko su sveti roditelji svete Male Terezije?!

Za legendarnu sv. Malu Tereziju smo sigurno čuli, ali tko su njezini sveti roditelji?!
Dođite i upoznajte bračni par koji je zajedno proglašen svetima – sv. Louis i sv. Marie-Zelie.
Njihov spomendan koji se slavi 12. srpnja obilježit ćemo kod nas na Kalamoti u sklopu devetnice Gospi Karmelskoj. Imamo tu milost da će Sveci biti među nama i po prisutnosti njihovih svetih moći koje će biti izložene za čašćenje.
Brod Postira plovi iz Dubrovnika u 14 ili 16.30 h, a povratak s Koločepa je u 19.10 h.

Proslava Gospe Karmelske 2018. – priprava i svetkovina

Karmel Božjeg Milosrđa srdačno vas poziva na proslavu Blažene Djevice Marije od Gore Karmela koja se časti kao Majka i Kraljica Karmela, zaštitnica duhovnog života i Zvijezda mora, zaštitnica pomoraca.

Ovogodišnja priprava za svetkovinu Gospe Karmelske odvijat će se na sljedeći način:

nedjelja 8. srpnja, 19.00 – Sveta Misa i pobožnost Karmelskoj Gospi;

ponedjeljak 9. srpnja, 17.30 (spomendan bl. Marije od Propetoga) – sveta Misa s propovijedi, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

utorak 10. srpnja, 17.30 – sveta Misa s propovijedi, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

srijeda 11. srpnja, 17.30 (blagdan sv. Benedikta, suzaštitnika Europe) – sveta Misa s propovijedi, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

četvrtak 12. srpnja, 17.30  (spomendan svetih roditelja sv. Male Terezije: Ljudevita i Zelije Martin) – sveta Misa s propovijedi, čašćenje svetih moći ovog svetog Bračnog para, pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

petak 13. srpnja, 17.30  – sveta Misa s propovijedi,  pobožnost Karmelskoj Gospi i euharistijsko klanjanje uz mogućnost svete Ispovijedi;

– subota 14. srpnja – nema misnoga slavlja;

nedjelja 15. srpnja, 19.00 – Sveta Misa i pobožnost Karmelskoj Gospi;

 

Na dan svetkovine u ponedjeljak 16. srpnja program je sljedeći:

15.00 – početak molitvenog programa (euharistijsko klanjanje, pobožnosti i mogućnost za svetu Ispovijed);

17.30 svečano euharistijsko slavlje predvodi fra Nikola Leopold Noso, učitelj dominikanskih novaka

Mogućnost primanja Karmelskog Škapulara. Potrebna je poznavati značenje Karmelskog Škapulara i biti spreman na posvetu Gospu. Zato se treba javiti na e-mail: KBMtotaTua@gmail.com i potvrditi spremnost ili doći 16. srpnja u 15.00 na pripravu.

Neka nas po zagovoru majke Marije, milosti pune i naše duhovne voditeljice, pohađa i usmjerava Duh Sveti!

 

Prema većoj bliskosti s Isusom – misijski odlazak u Šuicu

U nedjelju 10. lipnja 2018. g. članovi Karmela Božjeg Milosrđa pošli su sa zborom mladih iz dubrovačke katedrale u misionarski pohod župi svetog Antuna Padovanskog u Šuicu u Bosnu i Hercegovinu.

Dugi put do odredišta omogućio je prilagođeni program duhovne obnove kroz zajedničku molitvu i pjesmu, razmjenu svjedočanstva i lectio divina.

Izuzetna ljepota Božje prirode u Šujici, povezana sa širokogrudnošću organizatora ovoga misionarskog pohoda Krešimira Markovića, bila je poticaj slavljenju Boga u prirodi i prijateljstvu.

Središte pohoda bilo je euharistijsko slavlje u okviru devetnice svetom Anti Padovanskom koje je animirao Katedralni zbor mladih Gospe od Porata iz Dubrovnika, a predslavio ga brat Dražen Marija.

Središnja poruka propovijedi bila je poziv na opredjeljenje pred presudnom alternativom: poznavati Isusa samo donekle ili Mu postati tako bliskim da nas On može nazvati svojom braćom i sestrama, očevima i majkama.

Isus je zbog ljubavi prema nama prihvatio biti smatran čudakom čak od strane svoje rodbine. A što sam ja spreman podnijeti iz ljubavi prema Isusu?

Pustinja koja čuva VRT

U subotu 9. lipnja 2018., na blagdana Bezgrješnog Srca Marijina u Karmelu Božjeg Milosrđa na Koločepu održana je duhovna obnova pod nazivom “U vrtu Marijina Srca”.

Dijelimo s vama neke misli iz nagovora toga dana kad smo obnavljali zahvalnost Bogu za dar Majke Marije i obnovili posvetu Njezinu Bezgrješnom Srcu:

Govor o pustinjačkom načinu života ponekad se usko i nedostatno shvati pod samo jednim njegovim vidom, u smislu pustoši, oskudnosti, odricanja. Međutim to je samo kora pustinje, kao ljuska oraha, kao školjka bisernica koji međutim u sebi sadržavaju onaj neizmjerno važniji dio: orahovu jezgru, dragocjeni biser, tj. za Karmel – divnu oazu i duhovni vrt Božje prisutnosti, odraz onoga edenskoga vrta u kojemu se Bog želio šetati s čovjekom za dnevnog povjetarca. 

Šutnja, povučenost i svojevrsno “ogoljenje” koje donosi pustinja – imaju svoj jedini smisao u tome da čuvaju tu nutarnju oazu: srce čisto i slobodno da ga može ispuniti Božja Riječ i prisutnost. Susret s Bogom u tom otkrivenom vrtu duše neizmjerno je bogatstvo i iskustvo koje nas osposobljava za kvalitetnije susrete s ljudima. Ogoljenje koje traži pustinja je pomoć da se zaodjenemo najljepšim odijelom Božje milosti.

Taj vrt je nekad jako zarastao, on može čak postati trnje i šikarje, neprohodan. Čovjek može postati nedostupno ljepota onoga što je Bog stvorio s nakanom da čovjeka razveseljuje, ljepota svega „raslinja“ misli, osjećaja, talenata kojima smo obdareni. U nama može nastati zbrkana šuma mnogo toga dobroga što međutim u neredu, pomiješanosti i gubitku prioriteta, prestaje biti blagoslov i postaje opterećenje, sjetna uspomena na ono kako je nekad ili na trenutke bilo i kako u dubini srca osjećamo da bi trebalo biti. Uz to, u nas se pokušava uvući i zlo kao divlje i štetno „raslinje“ koje ne donosi plod, nego samo crpi zemlju i guši ono dobro. Počinjemo gledati na svoj život kao na nešto strano u što nismo kadri uči i unijeti red.

Takvu sliku duše kao vrta razvila je sv. Terezija Avilska ističući kako je duhovno zapušten čovjek kao vrt obrastao u korov i bez vlage. Odricanje od grijeha i pomirenje s Bogom je čupanje korova. Tad do izražaja dolaze milosti Božje kao već postojeće, ali prigušene i kao nove plemenite biljke. Voda za zalijevanje vrta je Božje trajno Milosrđe do kojega dolazimo molitvom, među kojom su najučinkovitiji sveti sakramenti. U tom ozračju smiješta se čitavi prekrasni duhovni traktat o nepredovanju u molitvi kao o napredovanju u načinu navodnjavanja vrta naše duše.

a) Započinje se zahtjevnim putem početničkoga razmatranja gdje se, privikavajući se na duhovni život i istovremeno se izdvajajući iz hedonističkoga sebičnog života, trudimo povezati s Bogom misleći o Njegovoj riječi, o djelima koja je izveo u povijesti spasenja, u Crkvi po životima ljudi, osobito svetaca, po čudesima, navještaju, i u našem osobnom životu kao povijesti spasenja u malom po mnoštvu iskaza Njegova Milosrđa. To početno razmatranje Terezija uspoređuje s izvlačenjem vode iz bunara u suhoj zemlji uz pomoć kante i užeta. Potrebno je puno truda i navodnjavanje ide sporo.

b) Nastavlja se potom uvježbavajući se u praksi razmatranja ili meditacije i stječući dobru naviku i sposobnost ostajanja uz Isusa u molitvi. Razvijanje te sposobnosti slično je razvijanju načina navodnjavanja koje je sada slično izvlačenju vode iz manje dubine uz pomoć velikoga kotača s tzv. dolapima koji podižu vodu na površinu puno brže i obilnije.

c) Onaj tko i dalje ustrajava u redovitoj i kvalitetnoj molitvi, uključujući životne događaje u svoj molitveni odnos s Bogom (u, kako kaže Terezija, definirajući molitvu razmatranja, „prijateljski razgovor s Isusom za koga znamo da nas ljubi“) i uključujući svoj molitveni odnos u životne događaje, kao da je u svojoj duši prokopao kanale milosti te milost dopire do svih njezinih dijelova, kao kad se zemlja navodnjava prokopanim sustavom kanala ili prirodno nastalim putovima za vodu na tlima uz rijeke, kao što je npr. izuzetno plodna neretvanska dolina.

d) Konačno, onaj tko tako raste u otvorenosti Bogu i revno se dopušta natopiti Njegovom milošću – pouzdano se dopušta ljubiti od Boga, pouzdano dopušta da mu Bog prašta, da ga trajno podiže, hrabri i vodi kroz život svojom ljubavlju – postaje spremnim da primi Božju milost potpuno lako, bez ikakva napora. To je slično kiši s neba koja natapa vrt. Kiša je metafora za mistični život duše koja pred Bogom postaje pasivnom u najpozitivnijem značenju toga pojma, i sav njezin trud svodi se na to da ustraje u primanju Božje ljubavi, iskaza Njegove nježnosti, Njegove sasvim osobne i sasvim duboke ljubavi koja nema granice ni mjere, već je sama sebi jedinom mjerom: Mjera ljubavi je ljubav bez mjere.

To je Karmel u koji nas poziva Blažena Djevica Marija kad nas potiče da uđemo u defaultkroz čin posvete i predanja Njoj kako bi Ona svojim majčinskim zagovorom i sestrinskom podrškom u nama izmolila i oblikovala prekrasni vrt duše u kojemu će vladati Bog.

To je cilj karmelske duhovnosti, da Bog svojom ljubavlju i istinom potpuno ovlada čovjekovom nutrinom te čovjek postane svetim i rasadnikom svetosti.